Riksrevisionen – niezalezno pszeglondo kaj dodzal ciacipen dre them
Pszez da niezalezno pszeglondo das tumenge udzalo te dykhen kaj panstvoskre love dzian, syr efektyvnie vladza kerel buty i czy polityczna decyzji dodzan doj kaj sy te dzan.
Saren isy pravo te dzinel syr panstvo kerel peskry buty.
Tu povinno te pacies te dova kaj do decyzji kaj isy podline i kaj love podadkova uzyvana isy efektyvnie. Pszez da jamare pszyglondy das tumenge mozlivosc te dykhen syr panstvova udzaly funkcjoninen.
Riksrevision isy jek vladza kaj isy niskedyr syr Riksdagen. Jamary buty isy kaj te dodzinas pes syr dokladie panstvova bucia funkcjoninen. Jame kontrolinas rzonden, ruzna organy panstvova, i vavir dzalalnosci kaj zalen pes ruzna funduszenca. Jamare pszyglondy pomoginen te riksdagen kaj jone te podlen lache decyzji. Da viedza, mozna te uzyvinel te dova kaj te polepszynel rzondoskre i ruzna organengre bucia.
Jamaro niezaleznosc isy napisano te konstytucja.
Riksrevisionen isy jek vazno czensc dre riksdagens vladza. Jamary povinosc isy te sykavas te riksdagen i oguloske syr vladzy isy zazondana i syr polityczna reformy dzialynen.
Kaj do revizja te javel objektyvno i rzeczovo sam jame niezalezna rzondostyr i vavire vladzendyr, i isy jamen niespotykano mandato kaj jame korkore decydynas so sam te kontrolinel i syr.
Riksrevision kontroli
Jame keras duj ruzna kontroli.
- Jame kontrolinas sare rzondova organengre bersitka spravozdani kaj te dykhas czy isy len lado peskre ekonomiasa.
- Jame kontrolinas syr rzondo i vladza poligiren do polityka kaj riksdagen podlija, napszyklad efekty polityczne reformendyr.
Viniko jamare buciatyr
Jamare dokumentacji isy publikovana i jone isy jek czensc dre riksdagens buty kaj kontrolinen rzondos. Tesz uzyvana isy pszez vladzatyr, naukovcendyr, journalistendyr i vavire manusiendyr kaj kamen te dykhel syr foro uzyvinel love panstvova.
Viniko jamare buciatyr dychol tesz internationalnie. Jame tesz rozvininas ruzna standardy i popierynas rozvinienco vavire themengre organy szvecke rygatyr.
Isy tut pytani?
So isy tut pytani to mogines te skontaktynel pes jamenca.
Krotkoterminovo zarzadzanio mniejszosc nadorovo chijakry buty
Jame skontrolindzam ruzna dzialalni panstvova kaj te spierinas mniejszosc narodowo chibia. Adaj mogines te lel udzalo dre jek krutko streszczenio.
Dre szvecja isy jiddisch, findlandersko, meänkeli, romani chib, i samisko uznavana mniejszosc narodova chibia. Saren isy pravo te rakirel pe peskry chib, i chib isy jek varzno punkto dre manusieskry identyteta. Mniejszosc narodova chibia isy jek czensc dre szveciakry kultura i dre lengry dziedzictvo. Paldova panstvo kerdza adza kaj rykirel da mniejszosc narodova chibia dzide.
Riksrevisionen pszeanalizyndza syr ruzna organy keren buty dolesa kaj te urykiren da mniejszosc narodova chibia. Do vladzy isy Institutet för folkminne (Isof), Länstyrelsen dre Sztokholmo, Lundoskro universiteto, Sametinget, Statens skolverk, Sztokholmoskro universyteto, Södertörns högskola, Universitets- och högskolerådet (UHR) i universiteto dre Umeå.
Riksrevision dogeja te dova kaj panstvo nakerel vystarczajonco but. I panstvo moginel te uzyvinel peskre zasoby efektyvnedyr, pszez dova kaj te podzelinel dova pszez dlugedyr cyro nisz krutkedyr invescycji.
Riksrevisionen proponinel doleske kaj rzondo te kierynel peskre agencjienca dlogoterminovo, kaj te javel fedyr planovana varunki. Dova doleginel te ministerstvo edukacyjno kaj te kierynel do nauka i te vspierynel produkcja materialovo te mniejszosc narodova chibia. Isofs isy odpoviedzalna pal språkcentrum, a Länstyrelsen dre sztokholmo län i Sametinget te javel spierajonco.
Riksrevisionen proponiel tesz kaj do odpoviedzalna uczelni i UHR te polepszynel peskry informacja syr te chel nauczycielo dre peskry chib. I Riksrevisionen proponinel kaj rzondo te pszyligirel peskry odpoviedzalnosc kaj isy len pe Minoritet.se te Länstyrelsen dre sztokholmo län albo te savis vavyr odpoviedzalno organizacja, kaj te urykirel do zadanio, kaj te kerel do strona butyr uzytkovo.